AKO STE rođeni sredinom devedesetih vjerojatno se samo kroz maglu sjećate videorekordera, kvizova u kojima se nije nudilo više odgovora, razglednica i mobitela koji izgledaju kao hladno oružje.
Ako ste rođeni nakon devedesetih, vjerojatno se ne sjećate ni disketa, CRT monitora, videoteka ili neobičnog koncepta plaćanja glazbe.
Vaša djeca vrlo vjerojatno neće znati za ovih deset stvari jer velika je vjerojatnost da će u narednih 50 godina u potpunosti nestati. I ne radi se o očitim stvarima kao što su klasični telefon, telefaks ili dubstep.
10. Novine i fotoreporteri
O konačnom odlasku tiskanih medija priča se već godinama, a u posljednjih desetak godina o tome ne samo da se priča već je i prilično jasno da je odumiranje tiskovina neminovno. Mladi ljudi svoje informacije već odavno ne dobivaju iz novina, a osim što su redakcije postojećih tiskovina diljem svijeta decimirane, vrijeme je i da se polagano počnemo opraštati i od profesionalnih fotoreportera.
Naime, glavna svrha fotoreportera (posebno onih koji rade za dnevne novine) nije njihova vještina baratanja fotoaparatom već da budu “na licu mjesta”. Pogledamo li rast popularnosti Facebook Livea i količine fotografija koje su mahom djelo amatera koji su se na pravom mjestu našli u pravo vrijeme, nije teško zaključiti da je amaterski rad već odavno preuzeo vodstvo u utrci s profesionalnim fotoreporterima.
Naravno, sve ovo dolazi s cijenom koju možda nismo spremni platiti, a John Oliver je nedavno to savršeno sažeo u svom showu.
Ovi mali prijenosni uređaji za pohranu podataka još su uvijek izuzetno praktičan način da frendovima prebacite neki dokument, video ili album. No, kao što je to bio slučaj i sa svim drugim medijima, i USB stikove čeka sudbina disketa, kazeta, CD-ova i DVD-ova.
Do 2020. 70 posto svijeta koristit će pametne telefone, a “oblak servisi” kakve pružaju Apple, Box, Dropbox, Google i Microsoft koristit će 90 posto populacije (tako barem tvrde neka istraživanja).
Kad na sve to dodate neograničen kapacitet, praktičnost, drastičan pad cijena i očekivani tehnološki napredak, USB će za manje od deset godina potpuno nestati, a za dvadesetak godina biti misterija kao i ikona za snimanje podataka (da, disketa).
8. Izdavačke kuće
Još otkad se pojavio Napster, mediji su službeno pokopavali izdavačke kuće koje su ostale zarobljene u nekim minulim vremenima, a neke se još i dan danas očajnički trude prodavati CD-ove očito zaboravljajući činjenicu da prosječni laptop već odavno nema CD-ROM. Glazbene korporacije očito proživljavaju posljednje dane.
No, klasično izdavaštvo nije žrtva ilegalnog downloada već nemogućnosti da se adekvatno prilagode novim kretanjima na tržištu. Sve veći broj mladih izvođača svjesno je da su izdavači sve manje bitni posrednici između njih i publike, a sve više otegotna okolnost koja sputava njihovu kreativnost. Chance The Rapper samo je jedan u dugom nizu glasnika novih snaga kojima nisu potrebni izdavači da bi uspjeli, zaradili i održali se na sceni.
Naime, njegov mixtape “Coloring Book” izdan je nezavisno i prvi je album koji se popeo na osmo mjesto Billboardove ljestvice isključivo na temelju streaminga. Ujedno je i dokaz da je uspjeh itekako moguć bez uplitanja izdavača koji su u ovom slučaju izgubili čak i funkciju distributera.
7. Tradicionalna televizija i FM radio
Kada bi pročitali vijest da se od 2017. HRT službeno ukida, vijest bi vjerojatno bila veliki hit, ali ubrzo bismo došli do zaključka da to možda i nije toliko veliki gubitak. Državne televizije polagano postaju stvar prošlosti, a bolju budućnost ne predviđaju ni televizijskim mrežama općenito. Tim više jer većinu sadržaja ionako dobivamo preko računala ili streaming servisa.
Zarada drastično pada, ali ne radi se samo o ekonomskom pitanju. Naime, već odavno ne živimo u vremenima kada su se čitave obitelji okupljale pred tim jednim TV uređajem koji stoji u dnevnom boravku, a vrijeme koje smo nekoć provodili pred TV-om danas su preuzeli monitori, pametni telefoni, prijenosna računala i tableti. Vijesti? Na internetu. Filmovi i serije? Torrenti i streaming servisi. Bez TV rasporeda, reklamnih blokova i ostalih staromodnih gluposti.
Još dramatičniji udarac doživjet će klasične radio postaje koje ionako već odavno nemaju isti utjecaj. Norveška je prva država koja će 2017. ukinuti FM radio i u potpunosti se prebaciti na digitalno emitiranje.
Na sreću onih koji žive u prošlosti, lagano umiranje u ovim krajevima moglo bi se odužiti.
6. Lozinke i ključevi
Svaka osoba u prosijeku ima 19 lozinki, a više od polovice nas vjerojatno je spremno priznati da se radi o jadnim lozinkama koje ćete naći na svakoj drugoj listi najgorih lozinki. No. čak i ako se radi o nečem super kompliciranom, vjerojatno vas neće iznenaditi podatak da su i takve lozinke prilično slabe kad se nađu nasuprot vještog hakera.
Biometrija je mainstream. Posebno na mobilnim uređajima koji su postali glavna vrata u svijet online aktivnosti.
Otisci prstiju, sustavi prepoznavanja glasa, lica i zjenica zamijenit će u potpunosti “12345678” i “lozinka”. Naravno, i dalje postoje rizici, ali lagano se pripremajte za novo “novo vrijeme” koje će umiroviti ne samo vaše lozinke već i svežnjeve ključeva koje vucaramo za sobom jer i čak i naši domovi postaju pametniji.
5. Pošte
Pošte su tako lošoj financijskoj poziciji da je gotovo nemoguće da se održe u narednih 50 godina. Stoga, pripremite se za život bez poštanskih ureda. Doduše, kad malo bolje razmislite, vjerojatno ćete shvatiti da u poštu odlazite samo onda kada u sandučiću pronađete žuti papirić za preporučene pošiljke.
E-mailovi, društvene mreže, privatne kompanije i dronovi tek su dio čavala zabijenih u ovaj lijes.
Nije ni čudo da se većina onog što pronalazimo u poštanskim sandučićima svodi na reklamne letke, pozive na sud i račune od kojih velik dio ionako dobivate u inbox.
4. Velike porno zvijezde
Pornografija je tu i ostaje pa prestanite paničariti. No, kao što ste vjerojatno imali prilike primijetiti, porno zvijezde nisu što su nekad bile. Možete li uopće nabrojati deset velikih porno zvijezda, a da se nisu pojavile prije 15 godina?
Gdje su nova Lisa Ann, nova Jenna Jameson, novi Ron Jeremy ili novi Rocco Siffredi? Nema ih. Imate Miu Khalifu (koja je već u “mirovini” iako nitko ne zna za jedan jedini film u kojem se pojavila) i onu porno-studenticu čijeg se imena ne možete sjetiti bez Googlea. Razlog? Pornografija je prilagođena pojedincima.
Dakle, porno tržište je neopisivo segmentirano i prilagođeno preferencijama malih skupina. Nema više velikih imena, a oni koji se trude zadržati stari model, u 99 od 100 slučajeva ne uspijevaju jer došli smo do scene koja ima toliko različitih mikro-niša pa ispada da se krećemo prema vremenima u kojima će svaka kuća imati svoju porno zvijezdu.
3. Čekovi, kreditne kartice, bankomati i papirnati novac
U redu, neki od nas za života nisu ispunili ček niti ga vjerojatno znaju ispuniti pa možemo reći da je taj koncept mrtav i pokopan, ali ista sudbina čeka i ono što smatramo uobičajenim.
Iako se aplikacija Wallet na vašem iPhoneu vjerojatno nalazi u jednom od foldera jer je ne možete izbrisati, uskoro bi mogla postati itekako bitna i pronaći mjesto na glavnom zaslonu. Naime, sve više transakcija obavlja se preko mobilnih uređaja, 94% mlađe populacije svoje transakcije obavlja uz pomoć internet-bankarstva, sigurniji su od plastičnih kartica, a ljudi koji ispunjavaju čekove rijetki su i kao ljudi s džepnim satovima.
To znači sljedeće, na red uskoro dolaze debitne i kreditne kartice, zatim papirnati novac koji ionako gotovo da i ne nosite sa sobom, a kolateralna žrtva bit će i bankomati.
2. Cirkusi i zoološki vrtovi
Kad ste posljednji put bili u cirkusu? Štoviše, kad ste posljednji put izgovorili riječ “cirkus”, a da pritom niste mislili na ono što se događa na domaćoj političkoj sceni?
Postoji dobar razlog za to.
Naime, stara tradicija mrcvarenja životinja s ciljem zabave odumire već neko vrijeme. Na kraju krajeva, radi se o konceptu starom više od 250 godina i konceptu koji se u tom periodu nije značajno promijenio, a i sve je više onih koji taj vid zabave smatraju ne samo zastarjelim već i izuzetno okrutnim pa organizatori sve više brinu o zakonima koji im onemogućuju da se raspojasaju onako kako su to činili “naši stari”.
Ringling Bros. i Barnum & Baileys obećali su da će do 2018. iz cirkusa izbaciti sve slonove jer ne isplati im se prolaziti kroz mukotrpna sudska navlačenja sa zakonima koji im zabranjuju izrabljivanje slonova, lavova i tigrova.
Isto vrijedi i za vodene spektakle kao što su “Sea World”, ali i zoološke vrtove koji više neće djelovati kao okrutna zabava za ljude koji plaćaju kako bi gledali životinje u zatvoru. Životinje će postati važnije od naše zabave, a vrtovi će se polagano pretvarati u prostore dovoljno velike da mogu proći kao prirodna staništa pojedinih vrsta. Tako barem tvrdi ravnatelj detroitskog zoološkog vrta Ron Kagan koji tvrdi da za 20 do 50 godina nećete imati prilike vidjeti životinje kao što su slonovi, gorile, delfini, medvjedi, lavovi, tigrovi, žirafe i kitovi.
To nam se čini kao odlična ideja.
1. Privatnost
Sjećate li se vremena kada su ljudi mahnito strahovali od toga da njihova privatnost ne postane javna stvar. Danas je gotovo poželjno da što više ljudi zna gdje ste bili, što radite i što vam se mota po glavi. Slučaj Edwarda Snowdena savršen je primjer. Da, radilo se o velikoj vijesti, ali i vijest koja je pokazala koliko su mase zapravo nezainteresirane za to tko prati ono što radimo. A to se posebno odnosi na mlađe generacije koje su na cijeli slučaj odmahnule rukom.
Budimo realni, privatnost već odavno nije bitna. Kamere su na ulicama i u većini zgrada, kamere su na našim prijenosnim računalima, naši mobilni uređaji naši su osobni lokatori i tretiramo ih kao statusne simbole. Prati se što kupujemo i što čitamo kako bismo kupovali i čitali više onoga što nas zanima, prate se naše navike na društvenim mrežama da bi nam iskustvo bilo ugodnije, prati se čak i ono što gledamo na streaming servisima kako bismo lakše došlo do onoga što volimo, a naši profili na društvenim mrežama naši su javni dnevnici (i dosjei, ako ste paranoični).
“Velikom bratu” nikad nije bilo lakše. Štoviše, Veliki brat odavno je pojam koji plaši samo najzagriženije teoretičare zavjera.
Index.hr
