O stanju u Bosni i Hercegovini, uspjesima i neuspjesima te odgovornosti stranke iz koje dolazi u video intervjuu za Vijesti.ba govori potpredsjednik SDA i kandidat ove stranke za člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
– Kažete da između dileme “dobro stanje, ali loša percepcija javnosti” i “loše stanje, a dobra percepcija javnosti” birate prvo. Šta je danas loše, a šta dobro?
DŽAFEROVIĆ: Pa, ja mislim da nije težak izbor kada su te dileme u pitanju. Ja više volim dobro stanje u BiH, pa i nešto lošiju percepciju, nego da je ta stvar obrnuta. Jer od ovog drugog ljudi u ovoj zemlji nemaju ništa.
Mislim da je u BiH dobro to što se ona pokrenula na svom evropskom i NATO putu, što su ekonomske reforme uzele maha, ne dovoljno, ali smo na dobrom putu da BiH postane i ekonomski prosperitetna zemlja.
Nije dobra loša politička klima, nisu dobri stalni udari na suverenitet i integritet ove zemlje, stalni zahtjevi za dodatnim etničkim podjelama i to je ono što iz političkog života BiH treba da uklonimo.
Da se okrenemo radu na ovim pitanjima koja su dobro u BiH i koja su u interesu svih njenih ljudi.
– Mislite li da upravo ova politička klima i neizvjesnost koja je trenutno na sceni uzrok odlaska ogromnog broja ljudi iz BiH, pogotovo mladih?
DŽAFEROVIĆ: Da, to jeste jedan od bitnijih razloga. Jer, ljudi iz BiH odlaze uglavnom iz dva razloga. Sve je veći broj onih koji nažalost iz BiH odlaze zbog nesređene političke situacije i stalnih tenzija, a jedan dio njih odlazi i zbog egzistencijalnih potreba.
Nije to specifikum samo BiH kad su odlasci u pitanju, to se tiče i svih drugih država regiona, pa i nešto šire – postoji taj trend odlaska stanovništva prema zapadnoj Evropi. Ono što mi u BiH treba da uradimo je to da se što prije stabilizira politička scena, da svađalačka retorika ode u drugi plan i da se posvetimo pitanjima integracija BiH u svjetske tokove i jačanju ekonomije.
Ako to budemo tako radili, a ja ću tražiti da se tako radi unutar BiH, kada akobogda budem izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, onda ćemo imati manje problema i sa odlaskom ljudi. Nikada to pitanje nećemo moći u potpunosti riješiti, uvijek će biti neki ljudi koji će odlaziti. Ali svakako moramo da to smanjimo i prekinemo trend odlaska iz BiH.
– Koliko je u tom smislu odgovorna i stranka kojoj pripadate, koja je na vlasti već dugi niz godina, sa nekim kraćim prekidima?
DŽAFEROVIĆ: Kada bi se pitala samo SDA u ovoj zemlji, ja vjerujem da bi stvari bile znatno bolje, i da bismo imali znatno manje problema i na ovom planu o kojem pričamo. Mi nismo sami u vlasti, to je pitanje koalicija, naroda, ustavnog ustrojstva BiH. Ako govorimo o odgovornosti moje političke stranke, onda možemo da kažemo da je to ustvari najmanja odgovornost od odgovornosti svih političkih stranaka u BiH.
– Kako biste ocijenili dva mandata predsjednika SDA Bakira Izetbegovića u Predsjedništvu BiH? Šta je obilježilo tih osam godina?
DŽAFEROVIĆ: Kritizeri, a ne kritičari, upućuju te kritike i ne iznose nijedan argument. Ja nisam čuo nijedan argument. Ja sam uvjeren, jer znam kako je radio predsjednik Bakir Izetbegović, da iza njega stoje dva vrlo uspješna mandata i jedan njegov veliki napor da ti mandati budu uspješni. Sve inicijative unutar BiH koje znače deblokadu evropskog i NATO puta, ekonomske reforme polazile su od gospodina Izetbegovića ili je on imao značajno učešće u svemu tome. Mislim da je on najzaslužniji čovjek što je BiH deblokirala svoj evropski i NATO put.
Pregled odbrane je akt kojeg je direktno usvojilo Predsjedništvo BiH, koji je sačuvao postojeći kapacitet Oružanih snaga BiH i primaklo je NATO savezu. To je urađeno prije svega zahvaljujući predsjedniku Izetbegoviću.
Ko u BiH danas govori o tome da smo mi 2013. godine imali opasnost da nam skoro 700.000 građana BiH, državljana BiH izgubi državljanstvo. Danas o tome niko ne priča. To je uradio gospodin Izetbegović svojom apelacijom. I to treba da znaju svi ljudi u dijaspori i u BiH. I ja sam uzeo učešće, naravno, u tome. Ali odluku o tome i apelaciju je uputio predsjednik Izetbegović, to je njegova direktna zasluga.
Predsjednik Izetbegović je lider koji je djelovao na stabilizaciji prilika i u BiH i u regionu, ali istovremeno i lider koji je vrlo odlučno reagirao kada treba štititi vrijednosti na kojima je utemeljena ova zemlja, kada treba štititi suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Kada treba spriječiti etničke podjele u BiH. Njegova je direktna zasluga što BiH danas ima takva ulaganja koja dolaze npr. iz Turske, što BiH može da izvozi u tu zemlju po posebnim kvotama, od čega imaju korist građani iz svih dijelova BiH. Treba govoriti jezikom činjenica i argumentima, i kada tako govorimo onda je odgovor vrlo jednostavan – radi se o uspješnim mandatima predsjednika Izetbegovića.
– Da li ćete nešto novo i drugačije raditi ako budete izabrani za člana Predsjedništva BiH?
DŽAFEROVIĆ: Ja ću nastaviti kontinuitet. Dakle, ovdje se radi o kontinuitetu politike kandidata SDA koji su obavljali dužnost člana Predsjedništva BiH, počev od rahmetli Alije Izetbegovića, preko rahmetli Sulejmana Tihića, pa evo sad do Bakira Izetbegovića. Nastavit ću dakle tu politiku. Ja ne vidim ništa loše u toj politici. Naprotiv. Vidim inicijativu i dobre stvari.
– Gdje će biti glavni izazovi pred BiH u naredne četiri godine?
DŽAFEROVIĆ: Prva stvar koju treba da uradimo nakon izbora je brza implementacija izbornih rezultata uspostavom stabilnih koalicija i nakon toga programi na osnovu kojih ćemo raditi. Naš udio iz SDA u tom programu će biti naša „Agenda 26“, a to znači BiH što prije u EU i NATO savez, izgradnja infrastrukture unutar BiH – imamo osigurana sredstva za izgradnju kompletnog Koridora 5c i brojnih brzih cesta po BiH. Izgradnja elektroenergetskih objekata – resurs BiH koji se zove energija je potpuno neiskorišten diljem BiH. Jačanje ekonomije, i to je ono što treba da radimo svi unutar BiH. Ako se tako budemo okrenuli prema poslu koji nas čeka i nadležnostima koje trebamo da izvršavamo, onda ćemo postići rezultat. Ja vjerujem da će to tako biti.
Kada dođem u Predsjedništvo BiH prva je stvar koju ću uraditi je ponuditi ostalim članovima, ko god da bude izabran, da na ovakav način radimo. Da zaustavimo tu negativnu retoriku, da uspostavimo pozitivnu političku klimu i atmosferu u BiH i da se okrenemo realizaciji ovih projekata.
– Šta ukoliko u Predsjedništvo BiH budu izabrani Milorad Dodik i Dragan Čović?
DŽAFEROVIĆ: Prvo, ja ne znam ko će biti izabran od druga dva člana Predsjedništva. Ko god da bude, on mora poštovati i ponašati se po Ustavu ove zemlje. Svako drugo ponašanje koje bi atakovalo na vrijednosti na kojima je utemeljena ova zemlja, imat će sa moje strane žestoku reakciju i to jednostavno neće proći. Bit ću sretan ako prihvate ovaj moj konstruktivan odnos prema radu u Predsjedništvu BiH, jer je to u interesu svih. I pravo da vam kažem, ja vjerujem da dolazi vrijeme tog nekog konstruktivnog odnosa u radu generalno svih institucija unutar BiH.
Svi ovi koji su do sada atakovali na institucije BiH i njenu cjelovitost, zapravo su sebe doveli u najveću opasnost, a ne BiH. BiH je opstajala, a oni su završavali na nekim crnim listama Amerike, upozorenjima Evrope. Tako da vjerujem da imaju to iskustvo sa takvom vrstom ponašanja i ovi ljudi o kojima vi govorite i da neće pribjeći jednom takvom ponašanju. Jednostavno, ne mogu uspjeti sa svojim – ako ih budu pokazivali – antibosanskim tendencijama. Ja im to neću dozvoliti i to jednostavno neće moći proći. I šta će se onda dogoditi? Onda ćemo samo bespotrebno svi u BiH izgubiti vrijeme, pa i oni, ali i oni ljudi koje oni zastupaju. Ja mislim da je računica ovdje vrlo jednostavna, da se jedino isplati da se okrenemo poslu, radu i napretku ove zemlje. A imamo uvjete za to. Ova zemlja je potentna zemlja, ima resurse koji uopće nisu iskorišteni. Kod nas se danas u BiH nedomaćinski gazduje resursima samo zato što ne postoji sistem domaćinskog upravljanja tim resursima. Hajde da napravimo taj sistem.
– Zašto ne postoji?
DŽAFEROVIĆ: Pa zato što postoje partikularni interesi unutar BiH. Postoje iracionalna prepiranja oko ovih nadležnosti – ko je za šta nadležan, za koji resurs unutar BiH. Zar to ne možemo na jednom mjestu svi skupa da uredimo da se na svakom mjestu ti resursi koriste na najbolji mogući način. Hajde da to uradimo. I to ću predložiti.
Predsjedništvo BiH je nadležno za vanjsku politiku, odbranu, monetarnu politiku, budžet, koordinaciju itd. Ali to je kolektivni šef države.
– Je li ono vrlo važno u kreiranju atmosfere u državi?
DŽAFEROVIĆ: Pa naravno, o tome i pričam. Kada iz te kuće, od tih ljudi ode glas, to po principu domina djeluje na sve druge nivoe vlasti u BiH. I tako treba da se ponašamo. Ja sam otvoren. Moja politička stranka i ja. I ja mislim da je to budućnost ove zemlje.
– Gospodin Dodik je u našem nedavnom intervjuu komentirao Vaš eventualni izbor u Predsjedništvo. Rekao je da bi to donekle usložilo odnose, ali i da nema namjeru opstruirati rad Predsjedništva. Kako ovo komentirate i kako uopće gledate na politiku Milorada Dodika od momenta kad je javno obznanio svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.
DŽAFEROVIĆ: Pa, mislim da je gospodin Dodik svjestan i da su to najobičnije gluposti šta su radili u odnosu prema meni ovdje u proteklom mandatu. Pravo da vam kažem, ne želim na to da se uopće osvrćem. Ja sam ponosan na sebe, i na svoju prošlost i na sadašnjost. I spreman sam na svaku vrstu ispitivanja i kušnje. Pitajte gospodina Dodika je li on spreman na ispitivanje iz svoje prošlosti i sadašnjosti. Ne bira mene Dodik u Predsjedništvo, već birači kojima se obraćam. Niti ja biram Dodika. On ima svoje, a ja svoje interese. Moramo naći presjek interesa na osnovu Ustava ove zemlje i raditi evo ovako kako ja govorim.
– Kako vidite svoje protukandidate – Denisa Bećirovića, Senada Šepića…
DŽAFEROVIĆ: Ne bih o njima ništa govorio. Radije bih govorio o sebi, o politici koju ja zastupam. Ja dolazim ispred najjače bh. političke stranke, koja iza sebe ima ozbiljne rezultate u ovoj zemlji i koja za budućnost ima ozbiljne programe. Imam svoj profesionalni put koji je ostvaren do samoga vrhunca i prije agresije na BiH. Imam svoje učešće u odbrani BiH od agresije i imam svoj kredibilitet kao političara koji je izgrađivan 20 godina u institucijama BiH, počev od kantona, entiteta pa evo do države.
Imam dakle to što se zove moj doprinos u odbrani i izgradnji i u efikasnom i normalnom funkcioniranju ove države. Mislim da kada se to spoji, to će zapravo biti nešto najprihvatljivije za birače u BiH. I neće uopće biti potrebe da se bavim svojim protukandidatima. Ukoliko se oni počnu baviti sa mnom iz politikantskih razloga, naravno da neću šutjeti. Dobit će moj odgovor i vidjet će kako taj odgovor izgleda.
– Kakvo je trenutno stanje u SDA, s obzirom na to da su je u posljednje vrijeme napustili brojni članovi poput Elmedina Konakovića, Mirsada Kukića, Senada Šepića, Sadika Ahmetovića, Salke Sokolovića… Neki od njih su formirali i vlastite političke projekte. Da li bi to u konačnici moglo značiti manje glasova za SDA i za Vas na oktobarskim izborima?
DŽAFEROVIĆ: To neće utjecati negativno, već pozitivno na rejting političke stranke na ovim izborima. Jer, ljudi vole kada se uređuju odnosi u jednoj političkoj stranci. Mi smo imali neke ljude koji nisu poštovali odluke organa stranke i davali su prednost ličnim nad interesima stranke, pokušavali da formiraju neke svoje strukture unutar stranke i da putem njih ucjenjuju organe stranke. Mi smo takve ljude odstranili, ne trebaju nam takvi ljudi.
Neki ljudi koji su umišljeni da su lideri, koji su se precijenili i nisu mogli da čekaju na red unutar SDA, po nekim pravilima, neki ljudi koji misle da mnogo više vrijede nego što jeste su odlučili sami da odu, i neka su otišli. Evo sada će doći izbori, imat će priliku da se „izvagaju“ i ja vjerujem da će se oni 8. oktobra teško razočarati.
– Na Konvenciji SDA ste od 213 člana dobili 104 glasa. Je li to bilo nejedinstvo unutar stranke?
DŽAFEROVIĆ: Ma SDA je demokratska stranka koja poštuje elementarne postulate demokratije, a jedan od elementarnih postulata je konkurencija – više ljudi za određenu poziciju. Koju ste vi stranku u BiH vidjeli da tako postupa? Gdje ste vidjeli dva ozbiljna kandidata u nekoj drugoj političkoj stranci koji konkuriraju na recimo ovako važnu poiziciju kao što je pozicija člana Predsjedništva BiH.
– Neke su imale referendume, provjeru članstva…
DŽAFEROVIĆ: Jednog kandidata, je li? Pa gdje su dva kandiata? Valjda treba ljudi da se odlučuju, da imaju neku alternativu. Referendum je također neko tajno izjašnjavanje, isto kao i konvencija. Valjda treba da bude više kandidata, da ljudi imaju opciju. Da znaju šta će da kažu.
Ne želim da uopće pričam o tome, ja želim da govorim o SDA u kojoj smo imali ozbiljnu konkurenciju 3, 4, 5 kandidata.
– Kako gledate na komentare da ste Vi bili prefereirani od strane gospodina Izetbegovića?
DŽAFEROVIĆ: Dakle, konvencija je tajnim glasanjem donijela odluku. Tajno glasanje je vrhunac demokratije. I građani na izborima glasaju tajno, i to između više kandidata. I kada propišete pravila u kojima kao finale propišete tajno glasanje, onda to treba da dovršite do kraja. Ja sam samo insistirao na tome. To je završeno tako. Tajnim glasanjem sam odabran ja i ja sam kandidat stranke. Vjerujte mi da je to toliko relaksiralo odnose unutar SDA da ja danas imam podršku svih ljudi koji su bili protukandidati. I to javnu podršku. I ne samo verbalnu i deklarativnu, nego stvarnu podršku. Ljudi rade tako, čine poteze na terenu koji podržavaju mene kao kandidata za člana Predsjedništva.
Danas nema nijednog člana i simpatizera SDA koji osporava moju kandidaturu. Postoji potpuno jedinstvo. Znate li zašto je to? Zato što je u proceduri koja je propisana unaprijed ispoštovano sve i koja se završila tajnim glasanjem. Ja sam dobio podršku Konvencije između više kandidata u jednoj „oštroj utakmici“. Priče da je to vezano za podjele ne piju vode. To su priče politikanata, smutljivaca. I neka oni nastave sa tim. Za mene je bitno da ja danas imam punu podršku i puno jedinstvo SDA oko svoje kandidature.
– Treba li zabrinjavati najava Dragana Čovića o otvaranju predstavništava određenih kantona u Briselu koje bi, kako kaže, na dostojan način oslikavalo područja gdje žive Hrvati?
DŽAFEROVIĆ: Treba, naravno, imajući u vidu od koga dolazi i šta su intencije. Mislim da njegova intencija nije da se kantoni gore ekonomski predstavljaju, nego da se pokaže jedna druga dimenzija koja ima vrlo ozbiljan problem sa Ustavom BiH. On govori o grupi kantona sa hrvatskom većinom. Učinit ćemo sve da taj proces zaustavimo. Nije to jednako kao i predstavljanje sarajevskog kantona ili entiteta. To je pokušaj da se predstavi jedna grupa kantona i time se želi poslati poruka. Uradit ćemo sve da to zaustavimo. Dakle, ti kantoni u kojima predstavnici SDA, Bošnjaka pa i svih građana BiH koji imaju drugačiji odnos prema tom pitanju u odnosu na Čovića, treba da budu aktivni da se to u tim kantonima zaustavi. To sigurno ne može proći kada je u pitanju srednja Bosna, tamo treba saglasnost. Treba to podržavati, treba novac za to. U Mostaru i Livnu sigurno ne može da prođe. Ja vjerujem da to ne može da dobije ovu dimenziju o kojoj govori gospodin Čović i to će biti zaustavljeno jer znamo s kojim ciljem se to pokušava uraditi.
– Koliko je opasna teza o bošnjačkim i hrvatskim kantonima?
DŽAFEROVIĆ: Pa opasna je, naravno. Pazite, mi imamo odluku Ustavnog suda o ravnopravnosti naroda koja vrlo jasno kaže da su svi ljudi ravnopravni na cijeloj teritoriji BiH i nema nijednog dijela BiH koji je ustavno etnički ekskluzivitet bilo kojeg naroda. Sve je to naše zajedničko. Dakle, BiH je multietnička država u kojoj žive Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali građani koji su ravnopravni na cijeloj teritoriji BiH. Entiteti po svojoj definiciji su entiteti u kojima žive ova tri konstitutivna naroda i ostali građani i moraju biti ravnopravni. Imamo problem sa nekim kantonima unutar FBiH, a Ustavni sud FBiH je na inicijativu gospodina Novalića reagirao i donio odluku i to se mora ispoštovati. To znači da su u kantonima svi narodi i svi građani potpuno ravnopravni i ne postoje u ustavima ni bošnjački, ni hrvatski, ni srpski, ni kantoni ostalih ili dijelovi BiH. BiH je zajednička, svaki njen dio je zajednički za svakog njenog čovjeka koji u njoj živi. I to jeste ustvari definicija cjelovite i demokratske BiH. I to jeste intencija koja ide još od rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića da BiH zaista bude cjelovita, demokratska država ravnopravnih naroda i građana na cijeloj njenoj teritoriji.
– Kakvi su danas odnosi SDA sa HDZ-om BiH i kako će se razvijati u budućnosti?
DŽAFEROVIĆ: HDZ mora da mnogo više sluša i čuje šta govore predstavnici SDA kad su u pitanju ti odnosi. Naše namjere su korektne. U BiH vlast se uspostavlja ne samo na osnovu izbornog rezultata, nego i na osnovu ustavne pozicije konstitutivnih naroda. Po tome, imajući u vidu zastupljenost HDZ-a u federalnom i državnom Domu naroda, HDZ je nezaobilazan faktor iako je to politička stranka koja ima manje glasova od nekih drugih političkih stranaka. I to je jednostavno ustavna pozicija. I to SDA prihvata i priznaje kao činjenicu. I tako smo se odnosili kod uspostave vlasti. Ali istovremeno kažemo: u BiH ne može dobiti niko ništa više od onoga što mu pripada. I ovdje je problem u tome što je HDZ posegnuo za nečim što mu ne pripada, i što nije u interesu ove zemlje, i što ne može proći u ovoj zemlji.
– Šta je to?
DŽAFEROVIĆ: To su ovi zahtjevi za dodatnim etničkim podjelama. To je direktno ovo, kako se to u narodu kaže, nema Hrvata u federalnom Domu naroda iz Sarajeva, nema Bošnjaka iz Posavine i Livna. To ne može nikad proći u BiH. I znate šta? Kada SDA, koja ima takav odnos, ovako odgovori, onda odgovara neko ko je ozbiljan, ko je kredibilan, ko nije oduzimao ništa što nekome pripada, nego priznavao. I ja mislim da je to mnogo snažnije i kredibilnije nego da se odnosimo na način da upadamo u neke zamke i sprječavamo neke stvari koje po Ustavu nekome pripadaju. To je ozbiljan odnos i prema BiH, i prema HDZ-u, evo da ne kažem Hrvatima u BiH. Jer nijedna politička stranka ne predstavlja cijeli narod. Uvijek tu treba napraviti otklon i jedan širi pristup.
– U tome kontekstu kako gledate na politiku Hrvatske prema Bosni i Hercegovini? Da li Hrvatska i zvanični Zagreb jednu politiku, konkretno HDZ percipira kao jedine predstanvike Hrvata u Bosni i Hercegovini?
DŽAFEROVIĆ: Dakle, mi smo jedanput govorili o odnosima Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, još iz vremena agresije na Bosnu i Hercegoviniu, gdje je Hrvatska istovremeno pokazivala dva lica, jedno svjetlo lice pomažući Bosni i Hercegovini i jedno tamno lice, praktički vršeći agresiju. Mislim da mi i danas otprilike u odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini imamo dvostruko ponašanje.
Sa jedne strane možete čuti izjave kako oni poštuju suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, žele ravnopravnost naroda u Bosni i Hercegovini, a sa druge strane vidite ta stalna nastojanja da se miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, da se pozicija hrvatskog naroda, prije svega HDZ-a, osnaži u Bosni i Hercegovini što ne treba da radi Republika Hrvatska jer to je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine i stalno vidite nespremnost da se rješavaju otvorena pitanja. Vidite čak postupke koji idu u pravcu proizvođenja kriza u rješavanju otvorenih pitanja jer kako drugačije tumačiti izgradju Pelješkog mosta bez dozvole Bosne i Hercegovine nego kao sprečavanje Bosne i Hercegovine da po međunarodnoj konvenciji pristupi otvorenom moru. Kako drugačije tumačiti ovu aktivnost Hrvatske kada je u pitanju imovina države Bosne i Hercegovine i pravnih lica i građana Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, i pokušaj da se oduzme ta imovina za nekih 20, 30.godina kako je to propisano njihovim zakonom. To je jedno ponašanje koje nije konstruktivno i koje ne doprinosi dobrim susjedskim odnosima između dvije države. Naši susjedi će morati da promijene to ponašanje. Prema Bosni i Hercegovini će se morati odnositi kao prema ravnopravnom partneru, na principima međusobnog poštivanja i uvažavanja i na principima reciprociteta.
– Kako gledate na tvrdnje iz Hrvatske koje nerijetko kažu da vlasti u BiH moraju imati na umu da je Hrvatska članica EU, da je njen glas važan u Briselu. Da li na tome putu treba očekivati ucjene i može li ih biti?
DŽAFEROVIĆ: Ako su prijatelji Bosni i Hercegovini onda će pomagati BiH na EU putu i svima nama u BiH a ne samo nekima, to je dakle jedno, i drugo ne smije se zloupotrebljavati članstvo u EU da bi se ostvarile neke pozicije u regionu ili utjecalo na neke odnose unutar BiH. Ja mislim da se ta politika počinje prepoznavati i u samom Briselu i počinje nailaziti na osude. Niko ne može zloupotrebljavati poziciju članstva u EU da bi na taj način riješio neka pitanja koja su u skladu sa nekim njihovim interesima.
– Kako gledate na politiku Srbije prema Bosni i Hercegovini i politiku koju vodi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić?
DŽAFEROVIĆ: Isto, na osnovu djela. Postoje riječi kojima se podržava suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, i obično se tu naglasi i postojanje entiteta RS. Ja mislim da se to pretjerano i bespotrebno naglašava ako se poštuje Ustav BiH onda se zna šta je to šta je BiH i šta je u BiH. Ne postoji spremnost da se riješe ključna pitanja, poput granica, samo što Srbija nije povlačila ove poteze koje je povukla Hrvatska. Ne može se tražiti od Bosne i Hercegovine da Bosna i Hercegovina pristane na razmjenu teritorija pa da se zaključuje ugovor o državnoj granici. Valjda se mora zaključiti ugovor o državnoj granici koja je poznata. Zna se šta je međunarodna granica Bosne i Hercegovine, pa tek onda da razgovaramo na bazi obostranog interesa. Ja nisam i nikada neću biti za razmjenu teritorija.
– Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini, kako vidite njeno djelovanje. Dodik i Čović sve češće tvrde da su oni smetnja napretku BiH?
DŽAFEROVIĆ: Blijedo. Uplašili su ih. Stalni povici na međunarodnu zajednicu od tih snaga su doveli do toga da je akcija međunarodne zajednice postala blijeda. To je pojava koja se desila i sa pravosudnim institucijama BIH, pa su dobrim dijelom ušutkali međunarodnu zajednicu, ali nas neće ušutiti. Štitit ćemo ovu državu, neka to znaju, a međunarodnoj zajednici bi poručio da oni nisu završili svoj posao u BIH, da oni djeluju na osnovu međunarodnog sporazuma i da je njihov zadatak da pomognu BiH da se uspostavi efikasna država i da onda odu iz BiH. Ne može BIH funkcionirati na osnovu Dejtonskog sporazuma, da nas stranci ostave u ovakavom stanju i da odu. U Aneksu 4 su broje blokade a u Aneksu 10 su mehanizmi međunarodne zajednice za uklanjaje tih blokada. Jedno bez drugog ne ide. Ili će se postaviti pitanje kompletnog sporazuma ili će međunarodna zajednica morati pristupiti na ovakav način BiH i pomoći da se upostavi efikasna država i tek tada mogu da odu iz BiH.
– Ukoliko nakon oktobra budete na funkciji člana Predsjedništva BiH koju zemlju biste prvo posjetili i na kojoj adresi mislite da bi Bosna i Hercegovina najčešće trebala biti.
DŽAFEROVIĆ: Akobogda ja ću biti izabran. Drugo, ključ za ovu zemlju je djelovanje na relaciji Vašington – Brisel. To je bio ključ kada je bilo u pitanju zaustavljanje rata, i prve destinacije na koje ću željeti da odem su Brisel i Vašington. To su naša dva osnovna politička cilja, članstvo u EU i u NATO-u. Mi treba da sarađujemo sa svojim prijateljima u svijetu. Saradnja sa Republikom Turskom je neobično važna saradnja. Ovo što se danas može čuti od strane ovih kritizera o ulozi Turske je nešto što je pogrešno i štetno za BiH. Turska samo pomaže BiH, nikada ništa nije tražila od BiH. Podržava naš evropski put, naš NATO put, podržava ekonomiju u BiH, i naravno da ću i tom dijelu svijeta kao i svim drugim našim prijateljima posvetiti dužnu pažnju i to je neki red mojih prioriteta. Naravno, zemlje u regionu i naši susjedi, sa njima se mora uspostaviti normalna komunikacija ali na tragu onoga o čemu sam govorio, na tragu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Neka nam pomognu svima ovdje da što prije izađemo iz ove situacije, da relaksiramo odnose i da počnemo da normalno da živimo u ovom dijelu svijeta.
(Vijesti.ba)
