Na Osnovnom sudu u Prištini svjedočio je Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u slučaju Nasera Kelmendija, koji se tereti za djela organiziranog kriminala, teško ubistvo i trgovinu drogom.
Prema navodima iz optužnice protiv Keljmendija, Radončić je povezan sa ubistvom Ramiza Delalića Ćele, što je ranije čitajući optužnicu naveo i međunarodni tužilac Andrew Hughes, prenosi reporterka Radija Slobodne Evrope iz Prištine Amra Zejneli.
“Naser Keljmendi u udruženom poduhvatu prema našem spisu broj 23-60K sa Fahrudinom Radončičem, Ekremom Lekićem, Muhamedom Gašijem, Milovanom Jeremićem, Ljubišom Buhom zvanim Čume, Milanom Ostojićem zvanim Sandokan, Naserom Orićem, Senadom Šahinpašićem, Nebojšom Vukomanovićem, Strahinjom Rašeta i drugima, organizovao, osnovao, nadzirao i upravljao direktno strukturom organizovane kriminalne grupe ili aktivnio učestvovao u ovoj grupi, znajući da će njegovo učešće doprinijeti izvršenju teškog krivičnog djela teško ubistvo nad suparničkim kriminalnim vođom Ramizom Delalićem”, navedeno je u optužnici.
Pošto je Radončić svjedok tužilaštva, svjedočenje Radončića je počelo ispitivanjem Hughesa.
Hughes je na početku ispitivanja Radončiću postavio pitanja o njegovoj ulozi tokom rata u Bosni i Hercegovini, odnosom sa Harisom Silajdžićem, o njegovoj vezi sa kabinetom kada je Silajdžić bio premijer, a Alija Izetbegović predsjednik, te poznanstvom sa Fikretom Muslimovićem.
Takođe je upitan o odnosu Ramiza Delalića Ćele i Sefera Halilovića.
Radončić je kazao da je tokom rata u BiH bio član štaba vrhovne komadante i u kabinetu komadanta vojske Halilovića, da sa Silajdžićem ima apsolutno dobro prijateljstvo od 1990-tih godina, te da su samo pojedina lažna “anonimna pisma” pokušala da ih konfrotiraju “na osnovu kojih mi smo se šalili”.
Tužilac je potom od Radončića zahtjevao da odgovori na pitanja o njegovom poslovanju nakon rata u Bosni i Hercegovini, uključenost u medijima i nekretninama, te izgradnji objekata u Sarajevu.
Tužilac je potom počeo da pita Radončića kada se i kako upoznao sa Naserom Keljmendijem, što Radončić nije mogao da se sjeti.
“Svi naši susreti su bili potpuno slučajni ili spontani”, kazao je Radončić.
Međutim, on je kazao da njegovo ime figurira na listi partnera i saradnika njegove kompanije.
U kakvim je poslovnim odnosima bio, Radončić je odgovorio: “Kompanija ‘Avaz’ je od Keljmendija kupila određena vozila a to su uradili direktori kompanije, ne ja lično”.
“Mi smo imali prvi hotel sa pet zvjezdica nakon rata u Sarajevu za strance i htjeli su da hotel ima blinder. Naši su direktori pronašli da jedino ko legalno prodaje blinder u Sarajevu je Keljmendi”, kazao je Radončiću, u periodu od 2003. – 2005.
“Nisu tačni natpisi da je Keljmendi poklanjao vozila Avazu”, naveo je Radončić.
Pored toga, dodao je Radončić, u sklopu poslovnih odnosa sa Keljmendijem, Keljmendi je od Avaza kupio rezidenciju na Ilidži 2004.
Keljmendijev advokat, Besnik Beriša, izjavio je za RSE da je svjedočenje Fahrudina Radončića predviđeno da traje tri dana, do ponedeljka.
“Ovo je prvi put da se on izjasni i objasni sve i da se odbrani. Tužilaštvo je prekršilo njegova prava. Iako je svjedok, on mora da dokaže da je ono što je Šejla Turković rekla laž. Ona je jedina koja ga je pomenula. Ona ima motiv protiv njega, jer smatra da je njen muž zbog njega uhapšen i kažnjen. Radi se o osveti. Šanse su da će danas svjedočiti cijelog dana. Očekujem da će moći da objasni sve”, kazao je Beriša.
Kako je za RSE potvrđeno, Radončić je ove nedjelje dobio vizu koja mu je omogućila da doputuje na Kosovo.
Nakon toga, Radončićev pravni savjetnik, John Jones, podnio je zahtjev pred Osnovnim sudom u Prištini da se ime Fahrudina Radončića izbriše iz optužnice protiv Nasera Keljmendija, te da mu se omoguće mjere zaštitnog svjedoka.
Predsedavajuća sutkinja Anna Adamska Gallant je decembra 2014. donijela odluku da tužioc ne može da uključi imena ostalih u slučaju Nasera Keljmendija s obzirom da protiv njih nije izvršena istraga i da se optužnica odnosi samo na Keljmendija, dok je zahtjev za zaštitne mjere Radončiću odbijen. U istoj odluci se navodi da je Radončić na listi svjedoka tužioca.
Radončić je ranije rekao da se njegov poziv pred kosovskim sudom odnosi na poziv u svojstvu svjedoka.
“Sud EULEX-a je zabranio tužiocu Hughesu da me spominje kao optuženog već samo svjedoka”, poručio je povodom tog slučaja Radončić.
Prethodno je Besnik Beriša za RSE izjavio da je ime Fahrudina Radončića pomenuto samo u izjavi Šejle Turković. Ona je Sudu rekla da je Radončić u saradnji s ostalima učestvovao u pripremama za ubistvo Ramiza Delalića.
“Inače, nijednom i nijedan drugi svjedok nije pomenuo njegovo ime, a njena izjava nije bila potkrepljena”, naveo je Beriša.
Podsjetimo, Naser Keljmendi je uhapšen na Kosovu maja 2013. na osnovu Interpolove poternice i od tada se nalazi u pritvoru.
Njega je najpre uhapsila Policija Kosova na osnovu Interpolove crvene poternice, ali je, nakon što je proveo 48 sati u pritvoru prvobitno pušten jer ga kosovske vlasti nisu mogle izručiti Bosni i Hercegovini zbog nedostatka međunarodnog sporazuma.
Međutim, odmah nakon puštanja ispred pritvorske stanice uhapsila policija EULEX-a, misija koja takođe nema mandat da izručuje nijednog građanina Kosova, a na osnovu naloga EULEX-ovog tužilaca iz kancelarije Specijalnog tužilaštva Kosova koji je pokrenuo istragu slučaja.
Protiv Keljmendija je Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu jula 2014. za organizovani kriminal, teško ubistvo, kupovinu, posedovanje, raspodjelu i neovlašćenju prodaju rizičkih narkotika i psihotropnih supstanci.
Što se organizovanog kriminala tiče, iz Tužilaštva su rekli da je Keljmendi bio lider i vođa kriminalne organizovane grupe, dok se kao teško ubistvo navodi ubistvo Ramiza Delalića u Sarajevu 2007.
Suđenje Naseru Keljmendiju počelo je januara 2015. godine.
Keljmendi je tada izjavio da se ne osjeća krivim ni pod jednoj tački optužnice i dodao da je ovaj proces montiran u Bosni i Hercegovini.
Slobodna Evropa
