Prof.dr.Jusuf Duraković: Svijest ljudi koji vode ovaj grad nije na tom nivou da razumiju značaj kontinuiranog monitoringa zraka

Proteklih dana pažnju BH javnosti privukao je slučaj hapšenja čelnih ljudi kompanije “Gikil” u Lukavcu koja je označena kao najveći zagađivač na tom području. Da li se “SLUČAJ GIKIL” može desiti i u Zenici, ispunjavanju obaveza ArcelorMittala iz Okolinske dozvole, (ne)mjerenju zagaženosti zraka, kao i o trenutnom stanju zagađenosti u Zenici razgovarali smo sa prof.dr. Jusufom Durakovićem, redovnim profesorom na Metalurško-tehnološkom fakultetu UNZE.

  1. Posljednjih dana mnogo se govori o aktivnostima resornog ministarstva, inspekcije i istražnih organa u kompaniji “Gikil” Lukavac. Kako komentarišete cijeli ovaj slučaj?

Već duži period građani Lukavca su izloženi enormnim emisijama iz postrojenja za proizvodnju koksa. Kao i u Zenici, radi se o veoma starim koksnim baterijama koje zaista teško mogu raditi pouzdano a da se poštuju GVE. Koksare spadaju u red vrlo opasnih zagađivača organskim tvarima. Generalno se može reći da FMOIT previše blago ovo rješava i ne shvata ozbiljnost situacije. Evidentno je da ima malo struke u svemu ovome i uglavnom se pod okriljem očuvanja radnih mjesta prave propusti prilikom izdavanja okolinskih dozvola a pogotovo u kontroli  implementacije preuzetih mjera. Nisam siguran da se ovaj problem u Lukavcu može riješiti studijama i elaboratima za mjesec dana, kako oni najavljuju, ali sam duboko ubijeđen da FMOIT mora drugačije tretirati okolinsku dozvolu i postaviti se puno strožije prema svima onima koji zagađuju okoliš. Neće građanima Lukavca pomoći ni novi monitoring emisija iz Koksare jer će tek tada vidjeti šta udišu. Problem difuznih emisija iz Koksare niko ne tretira.  Projekti koji poslije slijede su veoma skupi i složeni, a neophodan je i dug rok za njihovu realizaciju, tako da će građani Lukavca i dalje biti izloženi emisijama iz Koksare.

  1. Može li se “SLUČAJ GIKIL” porediti sa Arcelor Mittalom u Zenici ?

U Gikilu u Lukavcu se emituju svi polutanti koji se emituju i iz zeničke Koksare, ali kod nas je još gora situacija, budući da imamo pogone Aglomeracije i Čeličane koji dodatno opterećuju okoliš u našem gradu. Primjer Gikila je samo predstava za javnost i od toga neće biti ništa. Nastavit će proizvodnju dok se malo situacija smiri. Da su htjeli zaista ozbiljno riješiti problem utjecaja na okoliš, oni bi to do sada napravili. Neuređena zemlja sa blagim propisima i korumpiranim državnim aparatom su idealna prilika da se ovakve pojave dešavaju.

  1. Bili ste član komisije koja je zadužena za praćenje stanja okoliša i okolišne dozvole za kompaniju Arcelor Mittal. U javnosti se pojavila informacija da je samo jedna od predviđene 24 mjere iz okolinske dozvole urađena u protekle dvije godine. Da li je ovo nepoštivanje zakona i propisa naše države ili nešto drugo?

Nemam zvanične podatke o realizovanim projektima po okolišnoj dozvoli. Ako je ta informacija zaista tačna, to nije ništa neobično za kompaniju AMZ. Imamo iskustvo iz prošle okolinske dozvole, gdje se većina projekata nije realizovala u predviđenom roku. I ova okolinska dozvola za AMZ, koja je izdata 03.04.2016. godine, vjerovatno će isteći a neće se riješiti ključni projekti. Najbitnji projekat sekundarnog otprašivanja na Čeličani je trebao biti realizovan, sa dokazanim parametrima, 18 mjeseci od dana izdavanja dozvole. Dakle, već je prošlo preko 24 mjeseca a projekat nije završen. Opravdano se možemo pitati šta u ovoj zemlji zaista znači okolinska dozvola. Komisija je imala veoma težak zadatak tokom ocjenjivanja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole. I tada smo bili skeptični da će se najbitniji projekti realizovati na vrijeme.

U zadnje vrijeme u Zenici se prestalo govoriti o okolišu, ili iz straha ili iz političkih razloga ili smo riješili sve probleme. Nekad se oglasi nevladin sektor da nam da do znanja da još uvijek postoje i na tome se sve završi.  Nema kritičkog osvrta sa naučnih institucija, nevladinog sektora, javnosti. Čini se da smo svi prihvatili stanje kakvo jeste – a to stanje nije dobro. Svjedoci smo čestih ekscesnih situacija u kompaniji AMZ i sve se završi saopćenjem za javnost od strane AMZ. Izostao je pritisak i kontrola FMOIT, inspekcije, pa i lokalne zajednice na kontroli implementacije mjera po okolišnim dozvolama. Ja, kao bivši član komisije ali i kao građanin Zenice, zainteresovan sam za to kako se odvijaju procesi, ali te infomacije, nažalost, nemam. Bez ozbiljnog pritiska svih nivoa vlasti na AMZ neće se riješiti problem okoliša u Zenici.

  1. Zenička javnost, posebno građani mjesta koja gravitiraju kompaniji Arcelor Mittal, u posljednje vrijeme uskraćeni su za informacije o trenutnom zagađenju koje su pratili putem displeja postavljenih na nekoliko lokacija. Kome odgovara trenutna situacija kada Zeničani ne znaju koliko i kojih zagađujućih čestica ima u zraku?

Monitoring kvaliteta zraka u Zenici je uspostavljen prije nekoliko godina i danas, nažalost radi nepouzdano. Zbog nepotpisivanja ugovora između Grada Zenice i Univerziteta doveden je u pitanje monitoring imisija na tri fiksne stanice na kojima Institut vrši mjerenja preko 40 godina. Mobilne mjerne stanice su u veoma lošem stanju i trenutno su date na upravljanje Univerzitetu. Za njihov servis i održavanje  kompletne opreme u ovoj godini je vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila preko 300.000,00 KM. Postavlja se pitanje šta će biti sa monitoringom u narednim godinama. Ovo pitanje nije sistemski riješeno. Svijest ljudi koji vode ovaj grad nije na tom nivou da razumiju značaj kontinuiranog monitoringa i potrebe da se građanima mora dati pravovremena informacija o tome šta udišu. Kome ovakvo stanje odgovara? Teško je dati odgovor na ovo pitanje, ali činjenica je da svi mi, građani Zenice, snosimo odgovornost za šutnju i tolerisanje svih nivoa vlasti prema svim zagađivačima. Mi Zeničani moramo shvatiti da nam neće niko drugi riješiti naš problem. Mještani mjesnih zajednica Tetovo i Podbrežje su svakodnevno izloženi nekontrolisanim emisijama od strane AMZ. Projekat sekundarnog otprašivanja na Čeličani je trenutno najbitniji projekat za ove dvije MZ, pa i čitav Grad, ali nažalost ne znamo kad će biti završen.

  1. Prema Vašem mišljenju ko je najodgovorniji za definitivno lošu situaciju kvalitete zraka u Zenici i ko bi trebao da djeluje?

Zenica je očito osuđena da ima loš kvalitet zraka zbog izgradnje integralne željezare u dubokoj kotlini. Nadzor i kontrolu obaveza iz okolišne dozvole vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove u skladu sa zakonskom regulativom.

Teško je imenovati nekoga posebno kao najodgovornijeg za ovakvo stanje, ali najveći zagađivač je AMZ. Izdate su u dva navrata okolinske dozvole, počev od 2009. do 2014. godine, a potom od 2016. do 2021. godine. Ipak, ni do danas nisu riješeni ključni projekti.

Na drugoj strani, veliku odgovornost snosi FMOIT koje izdaje okolišne dozvole. Inspekcija nije niti stručna niti zainteresovana za ove probleme. Lokalna zajednica se potpuno oglušila o problem okoliša, kao da problem i ne postoji. Lokalni mediji veoma rijetko informišu javnost o problemima o okolišu. U Zenici ne postoji kvalitetan monitoring, nemamo informacije o stepenu implementacije projekata iz okolišnih dozvola, nemamo katastar zagađivača itd. Moramo se svi uključiti: vlast, nevladin sektor, naučne institucije, građani, kako bismo pomogli ovom gradu dok još nije kasno. Ne želim pozivati na proteste, jer se protestima ništa ne rješava, a nisam ni zagovornik zatvaranja AMZ.

Želim da poručim kompaniji koja se deklariše kao društveno odgovorna da je ovo stanje neodrživo i da shvate da se kvalitet zraka, tla i vode iz godine u godinu pogoršavaju a njihov doprinos u svemu ovome nije zanemariv.

Direktno.ba/Zenicablog.com/Visoko.co.ba