Ibrahimagić: U svako doba sam spreman otvoreno pojasniti situaciju oko komunalnih taksi, “Zenicatransu”, NK “Čelik” ….

Posljednjih mjeseci u javnosti na području ZDK vrlo često se govori o komunalnim taksama koje općine i gradovi naplačuju privrednim subjektima. Problematizira se njihova visina i sama naplata jer većina tih odluka završi na Ustavnom sudu FBiH.

U cilju kontinuiranog istinitog informisanja javnosti, po drugi put u posljednjih šest mjeseci, o komunalnim taksama, ali i drugim aktivnostima koje su u nadležnosti Porezne uprave FBiH, a svakodnevno se problematiziraju i vrlo često zloupotrebljavaju radi prikupljanja jeftinih političkih poena, razgovarali smo sa Sabahudinom Ibrahimagićem, v.d.rukovodioca kantonalnog poreznog ureda Zenica.

Koji su to najveći izazovi sa kojima se suočavate u svom radu?

Mislim da smo uspjeli i uspjevamo premostiti sve izazove pred kojima se nalazimo u obavljanju složenih poreznih poslova i da smo stvorili jedan kvalitetan radni ambijent koji nam to omogućava. Priroda poslova porezne uprave je specifična i mi, pored ogromnog posla koji obavljamo uvijek nailazimo na neke nove situacije. To je na određeni način i osnovna odlika ovog zanimanja. Lično smatram da već imamo problem malih plaća i nemogućnosti nagrađivanja poreznih službenika, što je dugogodišnja nepravda koja se hitno mora ispraviti. Iako to možda javnosti nije poznato plaća rukovodioca KPU Zenica je mizernih 1.690,00 KM, što je u usporedbi sa plaćama u javnim preduzećima i raznim agencijama smiješno. Ništa bolja situacija nije ni u pogledu drugih zaposlenika. Na primjer Šef porezne ispostave Zenica ima plaću 1.460, 00 KM. Radi se o jednoj od najvećih ispostava koja opslužuje Grad Zenicu odnosno sve porezne obveznike i građane. U ispostavi Zenica trenutno rade 22 zaposlenika. Porezni inspektori nemaju isti dodatak kao drugi inspektori (npr. Inspektor rada) odnosno imaju 10% manji dodatak za posebne uslove rada. Zaposlenici prinudne naplate nemaju nikakav dodatak, iako su neposredno izloženi opasnostima u obavljanju svojih poslova, kao i inspektori. To stanje traje više od 15.godina. Zbog toga je naš sindikat nedavno i donio odluku o štrajku. Mislim da naš poslodavac, a to je Ministarstvo finansija odnosno Vlada FBiH mora odmah iznaći rješenje ovog problema. Mi smo i iznosili prijedloge koji su prihvatljivi i ostvarivi u kratkom periodu. Tako smo predlagali da se zaključi sporazum sa fondovima (takvu vrstu odnosa smo imali 2000.godine) kojim bi procenat od naplate javnih prihoda pripadao poreznoj upravi. Vidjećemo šta će se dešavati u narednom periodu, ali mislim da bez adekvatnog materijalnog i kadrovskog jačanja porezne uprave te prijema mladih ljudi, ostvareni rezultati će u bliskoj budućnosti krenuti u suprotnom pravcu. Mi samo želimo da porezna uprava i njeni zaposlenici imaju status koji im pripada.

Osim toga, porezna uprava ima jako nepovoljnu starosnu strukturu pa je neophodno kroz prijem mladih i stručnih kadrova ojačati ovu instituciju. Svi ćemo se složiti da je to kičma svake ozbiljne države. Možda je rješenje problema i implementacija stimulativnih otpremnina radnicima kojima treba malo staža do penzije, čime bi se otvorio prostor za prijem mladih, obrazovanih ljudi. Takvo rješenje smo imali u privrednom društvu „ArcelorMittal“ d.o.o. Zenica, što se pokazalo kvalitetnim modelom. Ako može to raditi jedna privatna firma, zašto ne kroz reformu uprave učiniti isto i u poreznoj upravi.

Šta su primarni ciljevi Kantonalnog Poreznog ureda u Zenici?

Primarni ciljevi su naravno naplata javnih prihoda, inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada poreznih obveznika gdje bih izdvojio „blic kontrole“ u kojima otkrivamo neprijavljene radnike, neevidentiranje prometa i druge nepravilnosti. Naravno tu je i postupak prinudne naplate, te rad u ispostavama koje su temelj porezne uprave. Naša nadležnost nije samo ubiranje javnih prihoda nego i saradnja sa obveznicima, kao i povrat poreza u skladu sa zakonskim propisima. Do 30.06.2018. godine zaprimili smo 242.020 poreznih prijava, što samo po sebi dovoljno govori. Naravno i postupci u korištenju poreskih olakšica su bitna zadaća porezne uprave. Mi smo već odavno uveli praksu da savjetujemo i ispravljamo prijave u korist obveznika koji imaju pravo na povrat poreza, a to ne znaju. Želimo otvoriti poreznu upravu prema svima i mislim da smo prilično uspjeli u tome.

U cilju povećanja efikasnosti ove godine smo proveli i kampanju, tražeći od obveznika da što više svojih prijava unose elektronski kao eksterni korisnici. Time želimo smanjiti troškove obveznicima, jer zašto uopšte dolaziti u poreznu upravu, ako poreznu prijavu možete unijeti sa svog računara. Naravno time smanjujemo manuelni rad naših zaposlenika, a stranke ne moraju čekati i stvarati gužve na našim šalterima. Ova aktivnost i dalje traje. Istu stvar nastojimo postići i sa drugim subjektima. Tako smo sa Centrom za socijalni rad Zenica (između ostalih) dogovorili da sva korespondecija ide službeno tako da stranke uopšte ne moraju dolaziti u poreznu. Ove godine smo sa 30.06.2018. godine donijeli 2.375 rješenja o povratu poreza na dohodak. Izdali smo 5.600 poreznih kartica. Znači nastojimo maksimalno olakšati strankama put do ostvarenja njihovih prava, te u tom cilju donosimo i po službenoj dužnosti rješenja u korist stranaka.

Značajnu pažnju posvećujemo suzbijanju rada na crno i smanjenju broja neprijavljenih radnika, pa se iz dijagrama vide evidentni rezultati kada je u pitanju povećanje zaposlenosti, čemu smo svakako i mi kao institucija doprinjeli:

U posljednjih nekoliko mjeseci u Zenici veliku pažnju javnosti izazvala je Odluka o komunalnim taksama i njihovom naplaćivanju. Možete li nam reći kako ide realizacija i sam tok naplaćivanja ovih taksi? Nailazite li na prepreke u samoj realizaciji?

Oko te ili tih odluka se bespotrebno i rekao bih na bazi dnevne politike stvara svojevrsna fama. Nije to ništa novo! Kada je riječ o Gradu Zenica dva puta je Odluka o komunalnim taksama proglašavana neustavnom na Ustavnom sudu FBiH i to prije svega zbog iznosa takse za sportske kladionice. Osnovni razlog u oba slučaja jeste diskriminacija po osnovu djelatnosti. Evo vidimo i ova Odluka iz 2017. godine je proglašena neustavnom. Prije usvajanja ove neustavne odluke tj. još u novembru 2016. godini pismeno smo našim aktom broj: 13-4-04-02-3-1283/16 od 30.11.2016. godine upozorili Grad Zenica da će doći do ovakvog ishoda. Međutim, očigledno da su neki drugi razlozi prevladali kod predlagača.

U nedavnom interviju sam pojasnio da se ovaj problem, a mislim na oporezivanje kladionica ne može riješiti enormnim iznosima takse. Rješenje problema je oporezivanje svih dobitaka do 100 KM, što je jednom i predložila porezna uprava. Međutim, taj zakon nije prošao na Domu naroda Parlamenta FBiH. Zanimljivo bi bilo istražiti koji to poslanici i iz kojih razloga nisu glasali za takvo rješenje. Naše računice su govorile da bismo po tom osnovu godišnje prikupili 240 miliona KM i sav novac bi se usmjerio u Fond PIO. Predložena stopa je bila 10%. Već bismo mogli govoriti o novom povećanju penzija. Ovako smo izgubili dvije godine, te nismo naplatili ni taksu niti smo donijeli zakon. U drugim zemljama ove stope su 15% i više. Koliko znam u Hrvatskoj se oporezuju svi dobici progresivnim stopama 10, 15, 20 i 30%.

Kada je riječ o ovoj sada već neustavnoj odluci obaveza je Grada Zenica da uskladi odluku sa Ustavom FBiH. Ono što će usporiti naplatu svakako je činjenica da se sada ponovo moramo baviti razrezom za 2017. i 2018. godinu. Želim naglasiti da Odluka o komunalnim taksama Grada Zenica iz 2015. godine nikada nije proglašena neustavnom. Mi smo i naplatili skoro cijelu 2015.godinu u iznosu od 235.940,89 KM  i ostao je neplaćen iznos od 3.840KM, zbog neriješene žalbe. Za 2016. godinu smo naplatili 45.936,75 KM, dok za preostale predmete traje žalbeni postupak. Znači ukupno je naplaćeno od ovih subjekata za 2015. i 2016.godinu 281.877, 64 KM. Izjave da će se oboriti odluka Ustavnog suda FBiH u Strazburu, te da će Grad Zenica naplatiti milione po osnovu takse ne bih posebno komentirao. Ali činjenice govore suprotno tim navodima. U praksi ili ostane neplaćena taksa zbog neusklađivanja odluke o komunalnim taksama ili se izvrši povrat komunalne takse, što smo već imali. Prema tome, već sada imamo tu situaciju u Gradu Zenica. Naplata komunalne takse od tih subjekata za 2017. godinu je nula, pa će se desiti da drugi obveznici plate taksu, a kod ovih subjekata ista će ostati neplaćena upravo zbog neustavnosti. Da pojasnimo, u svrhu provođenja Odluke Ustavnog suda FBiH svaka općina ili grad moraju svoj propis uskladiti i za protekli period odnosno za sve započete, a ne završene predmete. To jest, moraju u prijelaznim i završnim odredbama definisati koja odluka se ima primjeniti.

U bilo koje doba spreman sam u TV emisiji razgovarati o odlukama Ustavnog suda FBiH, kladionicama, NK „Čeliku“, JP „Zenicatrans“ ili bilo kojem drugom problemu. Čak su i pojedini vijećnici predlagali da dodjem na sjednicu gradskog vijeća, ali to nekome očigledno ne odgovara. Uvijek sam spreman transparentno i javno razgovarati o svakom problemu.

Smatram bitnim naglasiti da smo mi nadležni i za naplatu dohotka od igara na sreću, pa se iz donje tabele vide ostvareni rezultati odnosno stalan trend njihovog rasta:

Januar-decembar  prihodi od nagradnih igara i igara na sreću-716115
Tešanj Kakanj Visoko Zenica
2017 103.588,10 146.475,45 211.242,18 736.268,18
99,11 98,44 120,35 108,45
2016 104.517,55 148.800,87 175.517,01 678.876,93
183,83 300,02 301,91 242,60
2015 56.854,15 49.597,44 58.135,68 279.837,08
213,22 160,19 177,96 222,29
2014 26.664,42 30.962,42 32.667,23 125.888,96

Pored navedenog mi smo samo u 2016. godini izrekli 663.000,00KM novčanih kazni ovim subjektima u inspekcijskim nadzorima, zbog utvrđenih nezakonitosti. Samo u jednoj akciji u saradnji sa MUP-om ZE-DO kantona otkrili smo 17 neprijavljenih zaposlenika kod ovih subjekata.

Osnovna prepreka kada su komunalne takse u pitanju jeste često proglašavanje tih odluka neustavnim što nam stvara probleme u radu i to u smislu ponovnih postupaka, sporosti općina i gradova u usklađivanju odluka, različitih postupanja drugih organa i sl. I drugi subjekti nerijetko traže ocjenu ustavnosti zbog visine takse, pa je sada to postao jedan trend u kojem porezna uprava gubi dragocjeno vrijeme i ne može da se u potpunosti posveti naplati javnih prihoda. Ali mi nastojimo uvijek da ispunimo zadaću koja je postavljena u domenu naše nadležnosti, što se vidi iz prethodnih rezultata. Naravno problem klađenja je postao ozbiljan društveni problem, te u tom smislu moraju i drugi subjekti preuzeti odgovornost. Mi smo osim dobrih rezultata u naplati podnosili i krivične prijave protiv ovih subjekata i to ćemo raditi i ubuduće! Neka svako radi poslove iz svoje nadležnosti.

Svjedoci smo da neki pokušavaju okriviti poreznu upravu i ovaj ured da štiti ove subjekte što je apsolutno netačno, a najbolji demanti su naši rezultati. Naravno nije moje da prejudiciram stvari, ali mi se čini da je previše prazne priče, a malo konkretnih poteza od drugih nivoa vlasti. Ne bih govorio o nekim drugima aspektima ovdje, ali začuđuje činjenica da mi u inspekcijskim kontrolama nailazimo na probleme u smislu da se u istom objektu nalaze i kladionica i kafić. Zar općine i gradovi nemaju toliko snage da svojim propisima to spriječe? Nama to stvara probleme u radu, jer u takvim slučajevima ne možemo izvršiti fizičko zatvaranje objekta, zbog utvrđene nepravilnosti!

Možda javnost ne zna, ali saglasnost za utvrđivanje udaljenosti kladionica od škola i vjerskih objekata daju upravo općine i gradovi po članu 12. Pravilnika o prostornim, tehničkim i drugim uslovima za privređivanje igara na sreću klađenja („Službene novine FBiH broj: 23/16 i 40/16). Njihova nadležnost je uspostavljena od marta 2016. godine. Šta se uradilo po tom pitanju?

Ovaj problem ima i svoju socijalnu dimenziju. Tim problemom treba da se bave vjerske, obrazovne institucije, policija, ali je sramotno da mi samo u 2017. godini izreknemo 21.500,00 KM kladionicama, zbog klađenja maloljetnika. Kako svi mi odgajamo našu djecu, ako poreznici i zbog toga moraju kažnjavati kladionice.

Kakva je situacija u drugim gradovima ZDK, kada je u pitanju naplaćivanje komunalnih taksi? Gdje se sve plaćaju i koliko?

Uglavnom problem nastane kada se predvide veliki iznosi, pa odluke kao i ova padnu na Ustavnom sudu FBiH. U principu općine se onda ponašaju kao da one nisu ni donijele ovu odluku pa prepuštaju poreznoj upravi da rješava ove probleme. Međutim, možemo reći da ovakav trend se mijenja i uz naše aktivno učešće općine uskladjuju Odluke o komunalnim taksama sa odlukama Ustavnog suda FBiH i onda mi brže i jednostavnije rješavamo predmete. Svakako tamo gdje ima volje za saradnju, jer ne treba zaboraviti da smo mi izvršni organ koji samo provodi odluku općine odnosno grada. Mi uvijek dajemo sugestije lokalnim zajednicama da predvide novčane kazne za neplaćanje i nepodnošenje prijava u svoju korist i definišu prijelazne i završne odredbe kako bismo mogli postupati i u nezavršenim predmetima. Tako smo postupali i kada je u pitanju Odluka Grada Zenica iz 2015. godine i izmjene (prijelazne odredbe) iz 2017. godine. Primjenjujući te odredbe Porezna ispostava Zenica je ovim subjektima u 2017. godini izrekla 30.000, 00KM zbog neplaćanja ili nepodnošenja prijave za komunalnu taksu. Naravno kazne su izrečene u korist Grada Zenica. Znači svaki subjekt koji ne plati taksu na istaknutu firmu rizikuje novčanu kaznu po toj odluci.

Ono što bih naglasio jeste činjenica da se ustavni sud ne bavi posljedicama koje je proizvela neustavna norma ili propis za vrijeme njenog važenja, time se mora baviti zakonodavni organ. Ustavni sud se ne bavi uređenjem društvenih odnosa, to je zadaća zakonodavne vlasti. Konkretno to znači da svaki grad ili općina moraju svojim propisom definisati koji iznos takse se ima plaćati u proteklom periodu. Insistirati na iznosu za koji je Ustavni sud FBiH već utvrdio da nije u skladu sa ustavom smatramo negacijom odluke Ustavnog suda FBiH. Ilustracije radi, ako bi neki grad ili općina svojom odlukom odredila taksu notarima ili stomatolozima ili bilo kojoj drugoj djelatnosti u iznosu od 50.000, 00 KM, a drugim poreznim obveznicima 500,00 KM, 1.000,00 KM i sl., i ta odluka bude proglašena neustavnom, po kojim pravnim i moralnim uzusima će eventualno naplaćeni iznos općina ili grad zadržati u cjelosti. Ovaj primjer jasno pokazuje kršenje ustavom zajamčenog prava na jednakost svih pred zakonom. Stalno donoseći neustavne odluke općine i gradovi su izgubili deset i više godina, a porezna uprava također, baveći se stalno neustavnim odlukama. Općine i gradovi koji su na vrijeme uvidjeli ovu stvar naplaćuju taksu od ovih kao i od drugih subjekata.

Kada je u pitanju Grad Zenica šta ćemo raditi dok sud u Strazburu (ako do toga uopšte i dodje) ne donese presudu, a znamo da to traje više godina? Naše iskustvo kazuje da na kraju gradovi i općine vrate naplaćenu taksu ili ista ostane neplaćena za sportske kladionice. Da se ostalo na odluci iz 2015. godine jasno je koje bi rezultate imali. Ovdje se radi o običnoj taksi, a ne o nekom porezu koji se zasniva na prometu ili ostvarenim prihodima. Da budem jasan sportske kladionice moraju plaćati komunalnu taksu, kao i drugi, samo je uvijek sporna visina iste. Kao što se iz prethodnog teksta može zaključiti oporezivanje svih dobitaka je rješenje problema, kada govorimo o efikasnom oporezivanju njihovih prihoda!

S druge strane, kad je Grad Zenica tako siguran u to da ne mora vratiti naplaćenu taksu, zašto je zahtjev za povrat komunalne takse sportske kladionice za 2011. godinu u iznosu od 17.256, 32KM proslijedio Poreznoj ispostavi Zenica, koja uopšte nije nadležna za povrat. Taj zahtjev naslovljen kao mišljenje, zaprimili smo 25.07.2018. godine. Naime, po pozitivnim propisima Grad Zenica je nadležan za donošenje rješenja o povratu komunalne takse. Iz kojih razloga onda taj isti organ izbjegava donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za povrat nakon što je Odluka o komunalnim taksama Općine Zenica iz 2009. godine proglašena neustavnom i to Odlukom Ustavnog suda FBiH broj: U-65/13. Mi smo naplatili komunalnu taksu po toj neustavnoj odluci i o tome obavjestili Grad Zenica dopisom od 12.03.2018. godine. Od strane viših instanci razrez je poništen. I dosadašnja praksa je pokazala da kada vršimo razrez komunalne takse nakon proglašenja odluke neustavnom po istim iznosima, više instance ponište razrez. Tako da opet izgubimo godinu i više, a taksa ostane neplaćena.

U tabelarnom pregledu se vidi stanje, kad su u pitanju ovi prihodi na području kantona uz dodatak o trenutno važećim odlukama:

ISPOSTAVA Zaduženje 2015  Naplata   za 2015 Zaduženje 2016  Naplata   za 2016 Zaduženje za 2017 Naplata za 2017 Važeća odluka o kom. Taksama  samo godina
Breza 3.466,88 3.466,88 14.598,78 4.254,51 5.898,42 4.096,00 2016
Maglaj 45.450,00 0,00 54.200,00 0,00 54.200,00 0,00 2013
Olovo 1.320,00 1.320,00 1.635,00 1.635,00 1.509,00 1.509,00 2017
Usora 5.261,12 5.261,12 5.235,84 5.235,84 2.514,72 2.514,72 2015
Vareš 4.983,20 4.830,20 6.177,80 6.129,60 14.000,00 0,00 2017
Žepče 32.115,74 28.800,74 38.247,00 11.700,00 37.034,00 10.904,00 2009
Kakanj 18.500,00 18.500,00 16.500,00 16.500,00 18.500,00 16.440,72 2016
Zavidovići 83.156,55 14.870,00 87.612,00 0,00 107.229,50 0,00 2018
Visoko 0,00 10.510,00 24.566,43 23.111,43 24.154,93 22.699,93 2016
Doboj Jug 2.000,00 0,00 2.100,00 100,00 0,00 0,00 2018
Zenica 239.780,89 235.940,89 207.686,75 45.936,75 3.108.000,00 0,00 2015
Tešanj 8.067,00 7.692,00 8.100,00 6.525,00 7.887,50 4.925,00 2009
ZDK 444.101,38 320.085,59 466.659,60 121.128,13 3.380.928,07 63.089,37  

Iz tabele je evidentno da one općine i gradovi koji donose neustavne odluke obično ostanu uskraćeni za komunalnu taksu, tako da onda imamo novu diskriminaciju na način da će jedna trgovačka radnja, obrtnik ili neki drugi ekonomski slabiji obveznik platiti taksu, a kladionice neće. Iz gornje tabele je očigledno da sve općine i gradovi koji imaju važeće odluke u posljednje dvije godine, njihove ranije odluke su proglašene neustavnom i imale su jako slabu naplatu ili su komunalne takse ostale neplaćene.

Među većim poreznim dužnicima u Zenici svrstani su JP Zenica trans i Nogometni klub Čelik. Mnogo se govori i o reprogramu kako u ovome preduzeću tako i u Čeliku. Kažite nam jesu li ispunjeni uvjeti za reprogram u njima i ako nisu šta je potrebno učiniti da bi se takvi uvjeti stekli?

Što se tiče ova dva porezna dužnika mi smo uvijek nastojali da sarađujemo sa istima kako bi se stekli uslovi za reprogram. NK „ČELIK“ je to mogao učiniti odmah nakon stupanja na snagu Zakona o izmjeni zakona o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima, još u februaru 2017. godine. Vidjeli ste da su tek na insistiranje pojedinih vijećnika uplaćene tekuće obaveze za 2017. godinu. Podsjećamo da su tekuće obaveza za 2017. plaćene tek u januaru 2018. godine. Neki su pominjali i „dirigovani stečaj“ NK „Čelika“ na što nismo reagirali, te ističemo da  taj pojam struka ne poznaje, kao ni Zakon o stečajnom postupku. Poslije toga je trebalo samo nastaviti plaćati tekuće obaveze u 2018. godini, ali smo opet imali neke neozbiljne izjave direktora NK „Čelika“ da su plaćene obaveze, što smo morali demantovati. Ukratko, tek 19.07.2018. godine plaćene su tekuće obaveze čime je napokon ispunjen jedini uslov za reprogram. O navedenom smo obavijestili 20. jula Središnji ured Sarajevo! Nakon toga je potpisan reprogram! Znači porezna uprava je strpljivo čekala godinu i po da se izmire tekuće obaveze! Napominjemo da će biti neophodno poštovati isti uz plaćanje tekućih obaveza! Ukoliko se ponovo krene sa kašnjenjem tekućih obaveza ili kašnjenjem u plaćanju rata, porezna uprava će morati raskinuti sporazum. Naime, sa kašnjenjem jedne rate po reprogramu ili neplaćanja tekućih obaveza, isti se raskida po sili zakona. Ovom prilikom želim istaknuti da je NGG grupa pokazala najkorektniji pristup u rješavanju reprograma, te smatram da su isti najzaslužniji za donošenje zakona, a kasnije i istrajavanje na reprogramu, dok su učestvovali u pregovorima sa poreznom upravom.

Kada je u pitanju JKP „Zenicatrans Prevoz Putnika“d.d. Zenica mi smo donijeli Rješenje o ograničenju prava raspolaganja na novčanim sredstvima kojim smo zabranili sva plaćanja izuzev onih koja su nužna za funkcionisanje i nesmetan rad društva. To je rezultiralo plaćanjem tekućih obaveza i stvaranjem preduslova za reprogram. Međutim, do danas nije obezbjeđena adekvatna garancija i dva puta je odbijen reprogram upravo iz tog razloga. Nejasno je zašto osnivač-Grad Zenica to radi. Mi smo ranije imali sličnu situaciju sa JP „Grijanje“ Zenica, gdje je bivši gradonačelnik Grada Zenica Husejin Smajlović iznašao sredstva i uplatom glavnice od 4.121.619, 54KM otpisana je kamata u iznosu od 5.066.093, 86KM. To nije jedini primjer. Na sličan način općina Breza je riješila porezni dug  JP „Komunalno“ Breza, općina Vareš svojih javnih preduzeća i ustanova. U općini Tešanj nemamo nijedno javno preduzeće u problemu. Ovakav način rješenja problema predložili smo i na sastanku u Gradu Zenica. Druga rješenja su dosta lošija i prilično nepovoljna za radnike. Bojim se da će radnicima ostati neuvezan staž.

Koji su najveći porezni dužnici u Zeničko-dobojskom kantonu i šta Porezna uprava čini kako bi došla do sredstava koja joj zakonom, zagarantovano pripadaju? Koje su mjere koje se poduzimaju da bi se dug naplatio?

Najveći dužnici su subjekti u državnom vlasništvu, tu prije svega mislim na rudnike, neke općine, javni prijevoz i sl. Neke ste i sami pomenuli! Ono što smo mi u proteklom periodu uradili, pokazalo se kao dobro rješenje. Naime, svim ovim dužnicima donesena su Rješenja o ograničenju prava raspolaganja po kojima ti subjekti mogu plaćati samo ono što je neophodno za njihovo normalno funkcionisanje. Nismo posegnuli za totalnom blokadom, jer bi to dovelo do kolapsa i sigurno velikih socijalnih problema. Rezultat navedene mjere jeste početak plaćanja tekućih obaveza, tako da danas svi subjekti izuzev dva rudnika u punom iznosu plaćaju tekuće obaveza. Uporedo smo predlagali i zakonska rješenja kojima bi se zamrznuo ili otpisao dio duga pod određenim uslovima, koji prijedlozi nažalost nisu prihvaćeni. Naravno neki subjekti poput „Željezare Zenica“ d.o.o. Zenica su otišli pod stečaj, što uopšte nije loša stvar kako se to obično doživljava. Dokaz tome je činjenica da su od prodaje imovine i sredstava Vlade FBiH osigurana sredstva za odlazak u penziju velikog broja radnika. I taj subjekt izmiruje u stečaju tekuće obaveze i mi smo aktivno uključeni u njegovo ozdravljenje. Trenutno se priprema prodaja imovine koja je u vlasništvu 1/1 „Željezare Zenica“ d.o.o. Zenica. Mi pozivamo nadležne da čim prije izvrše uknjižbu prava vlasništva u korist ovog subjekta i to odmarališta „Bistričak“ i „Industrijske škole“, kao i druge imovine, kako bi se pristupilo prodaji i izmirile obaveze stečajnog dužnika.

Ovom prilikom bih želio napomenuti da smo pismeno upozorili nadležne da se prodaja odmarališta „Bistričak“ ne oglašava dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi. Nažalost mi smo preglasani u Odboru povjerilaca po ovom pitanju, te je indikativno da se insistiralo na prodaji tog kompleksa, a da istovremeno nije oglašena prodaja na pr. „Industrijske škole“ (Bazeni), iako i taj kompleks nema riješene imovinsko-pravne odnose. Ovo naglašavam iz razloga što se često stečajni upravnici ponašaju prilično neodgovorno čime samo odugovlače postupak, naravno na štetu povjerilaca. U prvom redu radnika! Mi ćemo u ovom slučaju insistirati na odgovornosti svih, koji su na bilo koji način učestvovali u eventualnim nezakonitim radnjama.

Drugi subjekti kao što je općina Vareš, JP „ŠPD“ Zavidovići nastoje ovih dana kreditnim sredstvima izmiriti dug i iskoristiti mogućnost otpisa zakonskih zateznih kamata. Nama je uvijek cilj da u saradnji sa obveznicima iznađemo najbolje rješenje!

Koji su to najveći problemi sa kojima se Vaš ured suočava?

Osim malih plaća i nemogućnosti nagrađivanja zaposlenika za njihov rad, mi se godinama susrećemo i sa nedostatkom zaposlenika, jako sporim postupkom u prijemu novih zaposlenika, materijalno-tehničke uslove smo poboljšali, ali je to nedovoljno. Apsurdno je da mi ne možemo dobiti saglasnost za prijem pripravnika i volontera od resornog ministarstva. Mi evo više od godinu dana pokušavamo trajno rješiti smještaj nekih ispostava (Visoko, Tešanj, Zavidovići). Generalno smatram da se odnos prema poreznoj upravi mora promjeniti za stoosamdeset stepeni. U cijelom svijetu ona ima mjesto koje joj pripada, samo kod nas nikako da to zaživi. Sporost u rješavanju žalbi je takođe problem koji usporava naš rad. Mislim da u ovakvom ustavnom uređenju porezna uprava treba biti samostalna poput UIO. Samostalnost bi sigurno riješila sve ove probleme na dobrobit svih građana. Mi trenutno možemo primiti 50 zaposlenika koji zaista imaju šta raditi.

Kada je u pitanju inspekcijski nadzor i prinudne naplate, koje su to aktivnosti Kantonalnog poreznog ureda Zenica koje ste preduzeli u ovoj oblasti u proteklih šest mjeseci?

U pomenutom periodu smo ostvarili jako dobre rezultate i ovom prilikom se zahvaljujem svim poreznim obveznicima na saradnji, a zaposlenicima KPU Zenica na postignutim rezultatima. Naime, mi smo u inspekcijskom nadzoru utvrdili dodatnih obaveza sa 30.06.2018. godine u ukupnom iznosu 3.585.343, 21 KM. Obavili smo 399 inspekcijskih kontrola. U „blic kontrolama“ smo zatekli 155 neprijavljenih radnika, 42 smo objekta zapečatili zbog neposjedovanja odobrenja za rad, te smo izrekli novčanih kazni u iznosu od 596.730, 00KM.

U postupku prinudne naplate sa 30.06.2018. godine naplatili smo 10.243.409, 13KM. Proveli smo 37 prodaja imovine i zaključili 15 sporazuma o odgodi/rate sa obveznicima. U narednom periodu očekujemo efekte Zakona o otpisu zateznih kamate i veći iznos naplate. Naravno indirektno kroz stečaj i likvidaciju osiguravamo naplatu javnih prihoda, jer smo aktivni kroz prisustvo naših zaposlenika u odborima povjerilaca. Lično smatram da stečajni postupci predugo traju i da isti moraju biti efikasniji. Osim toga, stečajni postupak u prvom redu treba imati cilj ozdravljenje subjekta, pa me čudi zašto se kod „Željezare Zenica“ d.o.o. Zenica odustalo od reorganizacije stečajnog dužnika.

Sve prethodno pomenute mjere vode povećanju porezne discipline. Onim obveznicima koji uporno krše propise izdavat ćemo i tražiti od suda zabranu rada, kao zaštitnu mjeru. Neprihvatljivo je da neki obveznici uporno ne poštuju porezne propise. Mi nismo za sankcionisanje kao prvu i jedinu mjeru, ali tamo gdje je to neophodno mi ćemo odlučno zaštiti javni interes. Mi smo uočili i pojavu da se ugostiteljske i obrtničke radnje registruju na radnike, a onda vlasnici svjesno stvaraju obaveze i izbjegavaju plaćanje. Mi već poduzimamo korake u cilju sprečavanja takvih nezakonitih radnji i istrajat ćemo u tome. Ovom prilikom bih upozorio radnike da ne pristaju na takve aranžmane.

Sa pozicije rukovodioca  Kantonalnog poreznog ureda Zenica, pred kraj razgovora, kako ocjenjujete rad Porezne uprave u ZDK?

Mislim da je porezna uprava odnosno Kantonalni porezni ured Zenica ostvario jako dobre rezultate u proteklom periodu. Mi smo od 2015. godine povećali naplatu javnih prihoda za 27,50%, tako da smo na kraju 2017. godine imali povećanje u nominalnom iznosu od 29.293.355, 73KM. Na taj način su stvorene pretpostavke za povećanje penzija, plaća i u konačnici dovelo je do neophodne stabilnosti u finansiranju budžetskih i vanbudžetskih fondova. To je zahtjevalo puno truda i rada, te bih ovom prilikom zahvalio svim uposlenicima ovog ureda na istrajnosti u obavljanju ovih, sigurno najtežih poslova u državnoj službi. Naravno iskoristio bih priliku da se zahvalim i poreznim obveznicima koji su plaćali obaveze.

Za kraj razgovora možete li nam pojasniti šta će  novi zakoni o Porezu na dohodak FBiH  i Zakon o doprinosima FBiH značiti konkretno za Poreznu upravu, poslodavce, radnike?

Mi smo uputili primjedbe i sugestije na predložene zakone. Iako, ima dobrih rješenja smatram da ne treba oporezivati plaće do 2.000,00 KM sa većom stopom i da nije još vrijeme za uvođenje diferenciranih stopa. Plaće u BiH nisu dostigle potrebni nivo. Mislim da svako veće poresko opterećenje treba pratiti adekvatan podsticaj i usmjeravanje sredstava u realan sektor. Jer i ako su neka rješenja dobra, uvođenje parafiskalnih nameta ili njihovo povećanje, opet opterete privredu. Mislim da hitno treba iznaći kvalitetno zakonsko rješenje koje će uz rasterećenje privrede dovesti do povećanja plaća u realnom sektoru, a poreznoj dati efikasan mehanizam kojim će spriječiti zloupotrebe u tom pravcu. Ako svaki nivo vlasti bude djelovao na ovaka način stvorićemo pravedniji sistem, što će zaustaviti ove negativne trendove. Radnici moraju primati adekvatne plaće za svoj rad uz sva druga prava koja im pripadaju. Mi kao društvo moram smanjiti jaz između bogatih i siromašnih, te smatram da porezna uprava može odigrati vrlo bitnu ulogu u tome.

Pored toga, za poreznu upravu svako novo zakonsko rješenje donosi nove izazove, više posla i nije dobro često mijenjati porezne propise. Poslodavcima će donijeti jednostavniji obračun plaće, ali i oni se moraju prilagoditi tim novim rješenjima. Ne bih unaprijed donosio zaključke, vidjet ćemo!

Direktno.ba